Ljekovite proljetnice s juga

Objavljeno 02.04.2016. | Autor(ica): Maja Bošković | Prvi komentirajte!

Proljeće na mediteranskom otoku zaista je rascvjetano, zeleno i mirisno. Čini mi se kao da je gotovo svaka mediteranska biljka izrazito eterična, aromatična, snažna i prekrasna. U kratkoj šetnji prirodom sigurno možemo naići na više od 10 jestivih biljnih vrsta. Naravno, preduvjet za branje bilja je njihovo pravilno prepoznavanje, pravilno i savjesno branje te ideja što ćemo s njima jednom kada ih “ukrademo” prirodi. :)

 

Prve berbe su na Visu već odavno počele, a ja sam u jučerašnjoj šetnji ubrala nekoliko vrsta koje će me hraniti svojim ljekovitim sastojcima cijele godine: kadulju, ružmarin, mažuran, koromač, neven, motar, maslačak, mentu i šparoge. Još uvijek tragam za samoniklim pelinom čiji čaj, kažu znalci, “sadrži apsolutnu tajnu slobode uma”! Naravno, i sam Hipokrit je rekao da lijek može biti i otrov – ovisno o doziranju. Prema tome, svakoj od ovih biljaka moramo pristupiti s dužnim poštovanjem, oprezom i spoznajom da s pretjeranom dozom možemo svom tijelu nanijeti više štete nego koristi.

 

Listiće kadulje dodajem u miješani čaj tek toliko da stave točku na i sa svojim prepoznatljivim okusom i svojstvima. Kadulja se, osim za čaj, može koristiti i za grgljanje ako patimo od grlobolje, bolova u desnima ili imamo neku ranu u području usne šupljine – ima snažno antibakterijsko i protuupalno djelovanje. Jedna zanimljiva činjenica o njenom djelovanju je da poboljšava pamćenje, smanjuje rizik od Alzheimerove bolesti i generalno jača kognitivne funkcije. Ovo svojstvo svima dobro dođe, a pogotovo nekome tko zaista ima problema s navedenim.

 

Ružmarin je nadaleko poznat kao odličan začin za bilošto pečeno, povrtno, slano, a također se koristi i za čaj. Može se napraviti ružmarinovo ulje, tinktura ili vino. Esencijalno ulje ružmarina koristi se u aromaterapiji za povećanje koncentracije i opuštanje od stresa. Kupka s ružmarinovim uljem djeluje relaksirajuće na čitav organizam, samo dodajte vrućoj vodi u kadi 5 – 10 kapi ružmarinova ulja. Ja ga koristim za mješavinu za čaj i kao začin. Ružmarinovi listići beru se u proljeće u južnim krajevima i potom se suše. Za čaj se koriste i cvjetići!

 

Mažuran je prirodni antidiroik, analgetik, anafrodizijak, antiepileptik, antioksidant, antiviral, antiseptik, antispazmodik, aromatik, antiasmatik, antibakterik, antiinfektik, baktericid, dijaforetik, digestiv, detoksikans, diuretik, ekspektorans, emenagog, fungocid, holagog, karminativ, kardik, laksativ, neurotonik, narkotik, sedativ, stimulans, tonik, vazodiletator. Hahaha! Niti ne znam što više od pola navedenih atributa znači, no jedno je sigurno – da se pravilno koristimo biljkama, ne bi nikad morali kod doktora. No, ja ga bez obzira na sve moguće načine za korištenje (čaj, tonik, mast, ulje, tinkture…) najviše koristim kao začin. Stvarno je ali *stvarno* ogromna razlika između kupovnih začina i onih izraslih na slanom vjetru i toplom suncu naše obale. Ako ste ikada u prilici, preporučam vam da naberete mažurana, origana ili timijana (3 po izgledu i okusu srodne biljke), osušite ih i spremite za ostatak godine. To je taj tajni sastojak koji ste tražili! :)

 

O maslačku i njegovom ljekovitom medu već sam pisala, a ove godine se odvažujem i na još 1 recept – ukiseljene pupoljke maslačka. Pupoljci se beru upravo sada, prije cvjetanja u rano proljeće i potom se stavljaju u steriliziranu staklenku s pola mjerice octa, pola vode i žlicom soli. Vodu i žlicu soli može zamijeniti i čisto more. Kažu da su dostojna zamjena kaparama, a za 4 mjeseci ću i ja saznati da li je to istina. :)

 

Divlji neven nisam nikada brala ni koristila, no ove godine se spremam na izradu macerata. Čekam da se latice koje sam skupila posuše i onda ću ih uroniti u suncokretovo ulje i ostaviti na toplom mjestu 4 mjeseci. Nakon što neven pusti ljekovita svojstva u ulje, ga procijedimo i spremimo ulje u tamnu bočicu, te koristimo za ljekoviti hedonizam na koži! :)

 

Nadalje… menta. Menta je isto kao i sve nabrojane biljke vrlo ljekovita. Spisak: suzbija upale i infekcije, pomaže kod astme i alergije, jača imunitet, pomaže kod probavnih tegoba, sprečava bolesti desni i loš zadah, potpomaže mršavljenju, ublažava stres i nesanicu. Čaj od mente je jako fin, pijem ga redovito a najviše mi pomaže kad me boli želudac. Zaista, pogotovo dok pojedem nešto krivo ili ljuto, kao da u potpunosti nestanu tegobe. Ali osim čaja – dodati ga u smoothije, sokove, slastice, sladolede, led, voće – mrak!

 

Pored motara ste sigurno nekada ležali na plaži. Baš je smiješan, uvijek izraste na najnemogućijim mjestima (nasred stijene, u procjepima, zidovima, pijesku…). Ovaj cvijet u kamenu, motar, matar ili petrovac bio je hrana bogova, cijenjena biljka u biblijskim vremenima o kojoj je pisao i slavni Shakespear. Ukusan je i dostupan, na neko vrijeme zaboravljen, a sada se smatra delicijom koja se služi na bogatim dalmatinskim platama. Bere se samo otkidanjem listića – kao i šparoga. Ima puno vitamina C i naši pomorci i ribari su ga koristili u borbi protiv skorbuta. No, ja ga koristim kao ljetnu kiselu salatu – kiseli se isto kao i kopar po već spomenutom receptu. Kad ga izvučete ohlađenog i ukiseljenog, paše uz svaki obrok!

 

Šparoge mi je uvijek teško spaziti jer se tako dobro uklope u okolni reljef, ali jednom dok se oko navikne, to postane jako zanimljiva igra skrivača, gdje je osjećaj pronalaska šparoge vrijedniji od pronalaska bilokojeg blaga. One su uvjerljivo jedne od najzdravijeg povrća. Imaju jako puno vitamina i minerala, a jedan zanimljiv običaj na koji sam naišla na Lastovu vezan uz njihovu konzumaciju je ovakav: voda u kojoj se skuhaju pomiješa se s malo domaćeg vina i pije iz tanjura. To postane neka vrst gorke juhe, a stari Lastovci tanjur potom dijele između sebe, ide od osobe do osobe, i svaka uzme par gutljaja iz njega. To mi je ostalo urezano u sjećanju, taj nain na koji oni pristupaju tom blagu iz prirode, s nevjerojatnim poštovanjem i svjesnošću koliko nam dobra donosi. Čak i ono malo što ostane – voda u kojoj su se kuhale – podijele između sebe za dobro zdravlje nakon ručka. Ja ih ovaj put nisam kuhala nego sam napravila fritaju koja je stvarno, bez pretjerivanja, prefina. Slike sam priložila da i vas inspiriram da se bacite u potragu dok brži nisu sve pobrali! :)

 

Danas opet idem u šetnju, ovaj put u unutrašnjost otoka, gdje se nadam pronaći koprivu, pelin i lavandu. Lavanda vrlo rijetko raste sama za sebe (obično ju ljudi posade i kultiviraju), no Vis kao magičan otok koji potiče i prihvaća sve, ju je udomio na svoje vrhove i puteve.

 

Da li ste vi već ovo proljeće bili u berbi i kako koristite svoje biljke?

 

Proljetni pozdravi s juga

od

Maje B.

Vaši komentari

    Trenutno nema komentara.
    • Komentirajte :)

      Your name as it will be displayed on the posted comment.
      Your e-mail address will not be published. It is only used if I want to get in touch during comment moderation.

Ekoazu ste mogli vidjeti na:

StartUp inkubator (Rijeka)

29. listopad 2013.

Tjedan dizajna (Lauba, Zagreb)

8. svibanj 2015.

Croatian Design Superstore

23. svibanj 2015.

Javite nam se

Please leave this field empty.

ili nam pošaljite e-poštu na maja@ekoaza.com ili dorotea@ekoaza.com

Autorice kuhinje Ekoaza

Maja i Dorotea su industrijske dizajnerice. Upoznale su se na fakultetu i nije im trebalo dugo vremena da shvate kako dijele slične interese i motivaciju. Vjeruju u održiv način života gdje briga za sebe ujedno predstavlja i brigu za svoju okolinu. Ekoaza je njihov prvi zajednički projekt, posljedica nebrojenih ispijenih kava i neprospavanih noći. (Ne baš održivo... :D)

Blog iliti tips & tricks

Prirodne kreme i balzami

Već dulje vrijeme namjeravam napisati i opisati kako sam počela raditi vlastitu prirodnu kozmetiku. Zanimljivo mi je što, gledajući unatrag, imam osjećaj da su se sve kockice složile same od sebe kroz moje ruke da bi ove kremice nastale. Izgleda da je ponekad potrebno samo malo interesa i otvorenih očiju kako bismo ispunili neku svoju […]

Ljekovite proljetnice s juga

Proljeće na mediteranskom otoku zaista je rascvjetano, zeleno i mirisno. Čini mi se kao da je gotovo svaka mediteranska biljka izrazito eterična, aromatična, snažna i prekrasna. U kratkoj šetnji prirodom sigurno možemo naići na više od 10 jestivih biljnih vrsta. Naravno, preduvjet za branje bilja je njihovo pravilno prepoznavanje, pravilno i savjesno branje te ideja što […]

Kupine – crne kraljice zdravlja

  Nevjerojatno je na kakve sve biljke možemo naići u šetnji prirodom i na koje sve načine ih možemo iskoristiti u svojoj prehrani. Ovo proljeće i ljeto na Visu nabrala sam puno motara, kapara, kadulje, origana i ružmarina, od kojih svaka biljka zaslužuje svoj post, no ovaj posvećujem kupinama zato što me oduševilo njihovo blagotvorno […]


Zelena revolucija

Danas sam pitala tetu koja prodaje jagode na jednom od štandova “Hrvatski uzgajivači jagoda” šprica li svoje jagode. Odgovorila je da “da, danas se ne može bez toga.” Ne može li se, zaista? Naravno da se može. Teta vjerojatno nije čitala Revoluciju jedne slamke Masanobu Fukuoke. Vjerojatno se nije ufuravala u prirodnu poljoprivredu, biodinamiku, organski uzgoj, permakulturu… […]

Samoniklo jestivo bilje i med od maslačka

Jedna od najboljih knjiga na temu samoniklog jestivog bilja je svakako Enciklopedija samoniklog jestivog bilja dr.Ljubiše Gojića, koja je nedavno doživjela svoje treće izdanje pod okriljem riječkog Ex Librisa, do kojeg sam potegnula kako bih kupila ovu vrijednu knjigu. U trenutku izlaska na teren s njom (točnije na obronke Sljemena),  pomamila sam se i ubrala […]

Izdanci – živa hrana iz staklenke

Osim klijanja prije presađivanja, klijanjem možemo stvoriti i vrijednu namirnicu. Sigurna sam da su mnogi od vas čuli za izdanke tj. klice. Taj brzorastući trend u svijetu zdrave prehrane izvorno dolazi iz dalekoistočne kuhinje, a pruža nam mogućnost da samostalno proizvedemo nešto zdravo što možemo svakodnevno koristiti u prehrani. Izdanci su namirnica koja je najbogatija […]


Limunada s jagodama, mentom, đumbirom i medom

Nedavno sam naišla na nevjerojatno osvježavajuć i fin recept za sok, koji efikasno utažuje žeđ i kojeg od tada uvijek nosim sa sobom na Sljeme umjesto vode. Riječ je o soku od jagoda i limuna, a za njega je potrebno samo par jagoda i 1 limun. Naišla sam na njega na odličnom blogu o sirovoj prehrani […]

© Ekoaza - oaza vašeg doma!. Web design i fotografija: Stjepan Tafra